|
Selo
se pominje jo u XVI veku u turskim izvorima.
Turski putopisac Evlija, opisujuci pad Beograda
1521. godine, navodi da je tom prilikom turska
vojska zauzela gradove koji su pripadali Beogradu:
Berkasovo, Mitrovicu, Kupnik, Baric, Karlovac,
Branik i Kalotice. U turskim izvorima za istoriju
Beograda, u popisu carskih hasova u Beogradskoj
nahiji iz 1560. godine navodi se manastir
sv. Hristifora kod sela Barica. Ovaj manastir
ocuvan je do danaljih dana samo u ruevinama.
Prilikom arheolokih iskopavalja 1966.
godine otkriveni su delovi zidova i temelji,
kao i pokretni materijal, koji se danas cuva
u Narodnom muzeju u Beogradu. O razvoju sela
tokom XVI veka nemamo podataka. U XVIII i
pocetkom XIX veka Baric je imao samo nekoliko
kuca; o postojalju crkve iz ovog vremena nema
nikakvih podataka.
Sadanja crkva Pokrova Bogorodice u Baricu
podignuta je 1874. godine na inicijativu prote
Dimitrijevica i uz finansijsko ucece
porodice Vasiljevic. To je jednobrodna gradjevina
pravougaone osnove sa polukrunom apsidom
na istocnom delu. Zidana je opekom i omalterisana
spolja i iznutra. Prilikom izgradnje ove crkve
koricen je materijal sa poruenog
manastira u Mislodjinu.
Zvonik uz zapadnu fasadu crkve dozidan je
1971. godine po projektu arh. D. Tadica.
|